Digitalna krofna https://www.digitalnakrofna.com Digitalni marketing - Ivana Bogdanović Tue, 08 Dec 2020 00:07:55 +0000 en-US hourly 1 https://wordpress.org/?v=5.5.3 https://www.digitalnakrofna.com/wp-content/uploads/2020/04/cropped-Digitalna-krofna-logo-u-boji-2-32x32.png Digitalna krofna https://www.digitalnakrofna.com 32 32 The Social Dilemma https://www.digitalnakrofna.com/blog/the-social-dilemma/ Wed, 28 Oct 2020 23:04:29 +0000 https://www.digitalnakrofna.com/?p=709 Ovo je definitivno godina o kojoj će pisati sve istorije svijeta, godina koja nam je toliko toga donela i uzela, koja nas je protresla i iščupala iz korjena. Godina koju su obilježile mnoge ružne stvari, teške za čovječanstvo, teške za ljudsku psihu, prije svega. Na to su nedvosmisleno uticale u jakoj mjeri i društvene mreže, […]

The post The Social Dilemma appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Ovo je definitivno godina o kojoj će pisati sve istorije svijeta, godina koja nam je toliko toga donela i uzela, koja nas je protresla i iščupala iz korjena. Godina koju su obilježile mnoge ružne stvari, teške za čovječanstvo, teške za ljudsku psihu, prije svega. Na to su nedvosmisleno uticale u jakoj mjeri i društvene mreže, kao glavno mjesto širenja informacija i dezinformacija, kreirajući pravu infodemiju.

Dilema je tu – društvene mreže kao dobro ili zlo?

„Moraš da gledaš ovaj film, fenomenalan je!“, „Jedva čekam da čujem tvoje mišljenje!“, „Da li je zaista tako?“, samo su neke od rečenica koje sam slušala na pomen dokumentarnog filma „The Social Dilemma“, koji je takođe obilježio ovu slavnu 2020. godinu.

Da se razumijemo, onaj ko se bavi digitalnim marketingom, gledajući ovaj film nije čuo ništa novo. Svima nam je to već poznato. Da li to znači da je sve zapravo istina? Hmm… Pa da! Šta vam je tu iznenađujućie? Samo je način na koji je ispričana priča dramatizovan da izazove strah i možda paniku.

The-Social-Dilemma-film
Slika iz filma The Social Dilemma

Zavisnost od telefona i društvenih mreža

Pođite od sebe i svog okruženja. Ako niste vi, onda sigurno znate nekoga u svojoj bliskoj okolini ko je zavisnik od telefona i društvenih mreža (pod njima podrazumijevam i mail, Whatsapp, Viber…). Svi znate nekoga ko je non stop na telefonu i dok mu se obraćate, ili nekog tinejdžera koji ne diže glavu sa ekrana, juri vatrice na Snapchat-u, zna sve koreografije sa TikTok-a, na svakoj lokaciji koju posjeti traži savršen kadar za Instagram… To je naša realnost, željeli mi to da prihvatimo ili ne. Kreiranje tog „savršenog“ imidža kroz filterisane fotografije i idealanog načina života koji se prikazuje na mrežama, postala je opsesija velikog dijela populacije. Koliko lajkova imam, ko mi je vidjeo stori, naručiću jelo koje se dobro slika, izaći ću u restoran koji je instagramičan… Kao da ljudi danas izlaze samo da bi se slikali, a ne družili ili, ne daj Bože, nešto pojeli. Da se razumijemo, ja ovdje ne pametujem i ne izigravam personu višeg reda. Prošla sam i ja te faze. I kao neko kome su društvene mreže i Internet posao, na sve to sada sa iskustvom gledam malo drugačije. Vjerujte mi, dovoljno mi je da pogledam nečiji stori da znam u kakvom je psihičkom stanju tog dana. Previše otkrivamo, previše dajemo, sve je vidljivo.

Svi smo u nekoj mjeri navučeni na telefon i gdje god da smo okom pratimo notifikacije. Svjedoci smo scena u kafićima gdje grupa prijatelja sjedi, a svi gledaju u telefone. Ili vam se sigurno dešava da pričate sa nekim, a ta osoba konstantno gleda u ekran, skreće pažnju prilikom svake notifikacije… Navučeni smo, tačka!

Način na koji društvene mreže utiču na mlađu populaciju jeste zabrinjavajuć. I slažem se sa rečenicama iz filma koje ukazuju na to da su mladi sve više depresivni i manje socijalni kao posledica negativnih efekata koje ove platforme imaju na njih. Manjak samopouzdanja je izražen sve više i to može da predstavlja ozbiljan problem za dalji lični razvoj.

scena-iz-filma
Slika iz filma The Social Dilemma

Ali šta da rade roditelji? Često me pitaju za mišljenje. Da li da im daju telefon ili ne? „Svi njihovi drugari iz škole imaju“, najčešće čujem. Ne znam, zaista ne znam šta da im kažem. Sa jedne strane mislim da tako mladi i nezreli ne treba da imaju pristup društvenim mrežama, sa druge strane ako nešto braniš kasnije može da bude kontraproduktivno. Činjenica je da danas, već sa polaskom u školu, dijete dobija telefon i ulazi u svijet društvenih mreža jako rano, ne znajući loše strane komunikacije sa nepoznatim osobama, jer i ne znaju ko može biti sa druge strane profila, tagovanja na svakoj posjećenoj lokaciji gdje otvoreno pokazuju svoju putanju kretanja, opet nekim nepoznatim osobama itd. Da ne produbljujem ovu temu jer je ona za posebnu priču. Ja ću se potruditi da moje dijete dobije telefon kada bude dovoljno zrelo da mogu da mu objasnim kako da ga odgovorno koristi. Vidjećemo da li ću u tome uspjeti…

„Prodaja“ ličnih podataka

Da li ste nekada pročitali pravila korišćenja (Terms & Conditions) Google-a, Facebook-a, Instagram-a, Twitter-a, Whatsapp-a, Viber-a… ? Hmm… ne! Ja ne znam nijednu osobu. Svi smo prihvatili sve što piše da bismo dobili pristup društvenoj mreži besplatno. E pa baš zato i nije besplatno. I tu nastupa čuvena rečenica „If you are not paying for the product, than you are the product.“ Njihovo korišćenje upravo plaćamo našim ličnim podacima koje svakodnevno ostavljamo u tragovima koji na kraju stvaraju neku sliku o nama.

U filmu The Social Dilemma pričaju o tome kako smo mi sami proizvod i kako velike kompanije kupuju naše podatke i koriste ih za ostvarivanje profita. Stanite malo i sagledajte sve to iz drugog ugla, ugla oglašivača. Mnogi koji me prate su preduzetnici ili imaju neki svoj biznis na Instagramu. Pa vi prvi plasirate oglase na društve mreže, dajte Facebook-u novac da bi vašu oglasnu poruku prikazao vašoj ciljnoj grupi. Da li ste vi dobili nečije podatke? Da li ste manipulisali nečijim ponašanjem? Da li ste nekoga svjesno ugrozili? Da li su vaši oglasi prošli pravila i odobrenja? Da li se osjećate kao negativac, manipulator, trgovac nečijom sudbinom, pažnjom itd? U flimu je sve dramatizovano i predstavljeno na takav način da se svi osjećamo iskorišćeno. Niko nas nije iskoristio, samo društvene mreže koriste ono što smo im besplatno dali da bi nam prikazali ono što misle, na osnovu našeg prethodnog ponašanja, da bi nam se svidjelo. Ista suština, samo drugačije sagledano, zar ne?

film
Slika iz filma The Social Dilemma

Da, cilj društvenih mreža jeste da nas što više drže online i samim tim daju sebi veću priliku da nam prikazuju svoje oglase i zarađuju. Ali nije Instagram kriv što ja imam dovoljno slobodnog vremena da skrolujem po ekranu, niti YouTube što ti po cijeli dan gledaš serije ili slušaš muziku. Na nama je kao pojedincima da budemo jači od te zavisnosti. Moć je u našim rukama. I upravo zato djeca ne treba da imaju društvene mreže dok ne budu dovoljno zrela da oni kontrolišu svoje ponašanje, a ne njih društvene mreže.

Algoritam i AI (vještačka inteligencija)

Ono što je najveća ironija kod ovog filma jeste što dolazi upravo od jednog od njih. Netflix i sam funkcioniše po principima koje kritikuje kroz film. On vam i sam na kraju svakog filma nudi ono za šta misli da će vam se svidjeti. On vam, ukoliko ugasite pretplatu, šalje milion i jedan mail da se predomislite. I on ima algoritam i koristi ga.

A šta je taj čuveni algoritam? Ako poredite društvene mreže nekada i danas primjetićete veliku razliku u korisničkom iskustvu. Naime, nekada ste mogli da vidite sve i svašta na svom home feed-u, a danas ćete vidjeti mnogo više stvari koje su prilagođene vašim interesovanjima. Zapravo, ne postoje dvije osobe koje imaju identičan home feed.

Ideja iza toga jeste da se korisniku prikaže ono što zaista želi da vidi. Sadržaj koji odgovara njegovim interesovanjima, koji objavljuju njegovi prijatelji i korisnici sa kojima najviše interakcije ima, čije slike lajkuje, komentariše, kome piše u inbox-u. Predlaže sadržaj koji mu lokacijski odgovara, koji je na njegovom jeziku.

U filmu je algoritam predstavljen na najgori mogući način, kao nešto zlobno i manipulišuće. Da li je “on” kriv? Opet kažem, sve što vidite na svom ekranu je tu sa razlogom. Nešto ste pretraživali na Google-u, YouTube-u, društvenim mrežama itd. Vaš feed je vaše ogledalo.

Algoritam je toliko uznapredovao da nekada ostavlja utisak kao da vas zaista prisluškuje. Zamislite da ste se poslije dužeg vremena vidjeli sa drugaricom na nekom rođendanu. Lijepo ste se ispričale i na kraju druženje krunisale slikom na Instagram-u. Drugarica vam je pričala kako ide na neku fenomenalnu jogu koja joj mnogo prija. Sjutradan, na vašem Facebook feed-u se pojavljuje upravo ta joga. Vi se pitate „Kako? Nisam ništa pretraživala, samo smo pričale o tome. Facebook nas prisluškuje!“. E pa upravo vaša zajednička slika na kojoj ste obije tagovane, aktivirala je algoritam da vam prikaže taj oglas polazeći od toga da ste vrlo vjerovatno pričale o tome jer vaša drugarica danima na svoje mreže kači slike sa te joge. Vidite kako je lako objasniti nešto što vam na prvu loptu djeluje kao zadatak za CIA.

Postoje razne teorije na temu prisluškivanja. Na Internetu ćete naći dokaze za i protiv. Opet, sve to može biti na nivou teorija zavjere. Iskreno, istinu ne znam.

Manipulacija?

The-Social-Dilemma
Slika iz filma The Social Dilemma

Društvene mreže su, po autorima i sagovornicima iz filma, glavni krvici za dešavanja u svijetu. Činjenica je da su se mnogi pokreti i organizacije formirale upravo na ovim platformama, da su one glavno mjesto za razmjenu mišljenja i podsticanje na akciju. Da imaju moć da utiču na stavove, imaju. Ali opet kažem, na vama je da procijenite da li ćete u nešto da vjerujete ili ne. Pa pođite od trenutne situacije i nivoa informacija koje na dnevnom nivou dobijate na temu korona virusa. To je jedan veliki okean informacija i dezinformacija. Što više čitate, više vas uvlače u svoju ribarsku mrežu. Treba se fokusirati na provjerene izvore, ili još bolje, ne čitati. Kao što kaže Tristan Harris „Lažne vijesti na Twitter-u se šire šest puta brže nego istinite“. Imajte to na umu sledeći put kada budete nešto čitali na ovoj mreži.

Ako pratite društvene mreže onda ste sigurno upoznati sa slučajem Cambrige Analytica , za koji vjerujem da je glavni pokretač cijele ove priče koja stoji iza filma The Social Dilemma. Ako ne znate o čemu pričam, istražite malo. Biće vam zanimljivo.

Da li postoji druga strana novčića u filmu?

Na početku filma Tim Kendal, biviši Direktor monetizacije u Facebook-u, u par rečenica nabraja neke dobre strane društvenih mreža i tu se zaustavlja. Ali hajde da pričamo o tome. Koje su dobre strane generalno Interneta pa i ovih platformi?

Internet i nove tehnologije su izazvale neosporan napredak društva, olakšavajući komunikaciju, poslovanje, razmjenu znanja i iskustva, umrežavanje i protok informacija.

Dok sa druge strane spajaju razdvojene, liječe bolesne, rješavaju svjetske probleme, dižu svijest o bitnim temama, pokreću društvo da reaguje i ostalo.

Ja prva danas ne bih pisala o ovome, radila posao koji volim i zarađivala lijepo od toga da nema Interneta i društvenih mreža. Nove tehnologije su omogućile da nastanu nove discipline i poslovi koji nekada nisu bili zamislivi. Danas možete da radite od kuće, da zarađujete jako dobro, i za to vam je potrebna dobra Internet konekcija i naravno znanje.

Nakon odgledanog filma postavlja se pitanje – da li će vam pomoći brisanje naloga na društvenim mrežama? Ne! Jer nije stvar u njima, već u vama. Ne možete ostati izolovani od svijeta. Ne možete da ne koristite Internet pretraživače, pa ako ništa drugo onda barem da se edukujete. Internet je potreban današnjem modernom čovjeku, i dokle god ga koristi izložen je rizicima koji se spominju u filmu.

Koliko je Internet bezbjedan, odnosno koliko nije, to je tema koja prevazilazi ovaj film, a i moje znanje. Na nama je da ga koristim umjereno i odgovorno. Ovo su samo moji stavovi na ovu temu, a vjerujem da ima raznih. Bitno je da vi kreirate svoje 🙂

Ako vam se svidjela ova tema, možda vam bude interesantan i tekst Google ili “Veliki brat”?

The post The Social Dilemma appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Ko su ljudi u marketingu i PR-u u Srbiji? https://www.digitalnakrofna.com/blog/ko-su-ljudi-u-marketingu-i-pr-u-u-srbiji/ Wed, 12 Aug 2020 13:58:29 +0000 https://www.digitalnakrofna.com/?p=692 Ove godine održava se 6. po redu Kaktus festival pod sloganom „Unique in being different“, a meni je pripala ta čast da budem jedan od zvaničnih blogera koji će ostaviti svoj jedinstveni i drugačiji pečat predstavljajući ga na digitalnim kanalima. #Kaktus2020 slavi ljude, njihovu različitost, talente, interesovanja, stručnost, kao i kreativnost i sposobnost. Kada se […]

The post Ko su ljudi u marketingu i PR-u u Srbiji? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Ove godine održava se 6. po redu Kaktus festival pod sloganom „Unique in being different“, a meni je pripala ta čast da budem jedan od zvaničnih blogera koji će ostaviti svoj jedinstveni i drugačiji pečat predstavljajući ga na digitalnim kanalima.

#Kaktus2020 slavi ljude, njihovu različitost, talente, interesovanja, stručnost, kao i kreativnost i sposobnost. Kada se osvrnem oko sebe i pogledam ko su ljudi koji čine marketing i PR zajednicu u Srbiji ne mogu a da ne primjetim posebnost kod njih, nešto što ih izdvaja i čini da se ističu u društvu. To je šarenolika kombinacija iskusnih veterana i mladih entuzijasta spremnih da ostave svoj lični pečat na porukama od papira do Interneta. Ono što im je svima zajedničko je harizma i komunikativnost. Valjda to ide uz ovaj poziv.

Kroz ovih 7 godina rada u marketing i PR-u u Srbiji, od kojih 5 godina u agenciji Represent Communications, upoznala sam razne ljude koji su dosta slični, a opet tako različiti. Svako od njih ostavlja poseban trag za sobom, što kroz kampanje koje vidimo danas na raznim kanalima, što u ličnim odnosima sa ostalim kolegama, ali i klijentima.

marketingu-i-PR-u-u-Srbiji


Iskoristiću ovu priliku da spomenem neke svoje kolege koje su tako posebne i koje na svoj način doprinose mom poimanju ljudi u marketingu i komunikacijama. Pa da počnem od Bore koji je tvorac Represent Communications-a, čovjek izuzetno harizmatičan i pun entuzijazma, sa energijom osamnaestogodišnjaka. Odmah vam je jasno zašto je uspješan u ovom poslu i zašto sa ovakvom energijom nije vlasnik neke pravne kancelarije, već baš agencije koja se bavi komunikacijama. A svi koji znaju za Represent znaju i za našu iskusnu i u komunikacijama vještu Tamaru i njen osmjeh koji je zaštitni znak ovog kolektiva. Ako je ona u prostorijama dok ste tu sigurno ćete ga čuti.

Kad smo već kod graje, postoji još jedna osoba koja je ikona Representa, a to je naša Tajči, miljenica novinara, koja može u roku od pola sat da ih okupi gdje god poželite. Zatim je tu naša Caki, kraljica Coca Cole, a sada i
direktorka PR-a, koja ima komunikacije u malom prstu. Uz nju su i Ivane, Taca i Đole, svako drugačijeg senzibilteta da pokrije sve profile klijenata. Ne mogu a da ne spomenem Hajdericu škorpijicu koja dominira healthcare-om, a uz nju i Vanesu, dragu Anči, Irinu, Uroša, Miluna, Vladana, Mariju i naravno Maru, koja se sa Tajči bori za presto miljenice novinara i teroriše Instagram fotografijama sa putovanja. A gdje je Mara tu je i Ivan, lav u horoskopu, a i u stvarnom životu. On i Viki su moj tandem za prozivke i provokacije na najvišem nivou. Tu je i Mica, čovjek ipo, osoba bez koje ništa ne može da se završi. Ona vam može srediti i
prelazak granice u sred pandemije, vjerujte mi.

A onda dolazimo do Mikić, nekrunisane kraljice Balkana, koja je više u koferu nego kod kuće. Džodan, koja nas uči o TikTok-u i njegovom značaju za komunikaciju jer moramo pratiti trendove. Dejanu, aka Mišel Fajfer, kao i Ivanu šarmantnu direktorku prodaje, koja voli da oblači zeleno. Zatim Emu, naše mezimče makedonče, koja predvodi najkreativniji tim Represent-a- Sonju, Kaću, Maxa, Alex i Veljka, ali i moje digitalce, Nemanju, Milicu, Anđelu, Alex i Milicu, kao i one koji su svoj karijerni put nastavili dalje- Anči, Džoni, Marko, Jovana, Nevena, Maja, Džinžerka i Lazarević.
Da ovaj tekst ne bi išao u nedogled, unapred se izvinjavam kolegama koje nisam spomenula.
Biće prilike. Ipak smo mi veliki kolektiv. Ono što bih željela da istaknem jeste upravo ova naša različitost po karakteru i energiji, ali i povezanost i usaglašenost koje nam omogućavaju da kao tim kreiramo fenomenalne kampanje za naše klijente i budemo prepoznati kao jedni od lidera komunikacija u regionu. Kao član ovako velikog kolektiva zaista imam priliku da upoznam različite karaktere i kod svakog od njih mogu jasno da vidim zašto je odabrao baš ovaj karijerni poziv. Ako me pitate da izdvojim neke njihove zajedničke osobine, to su:
komunikativnost, kreativnost, stručnost, pozitivnost, hrabrost i samouvjerenost. Dobra lepeza, zar ne?
Svaki kolektiv ima svoju priču, svoje posebne ljude, koji ga čine drugačijim od ostalih. I to je ono što volim kod festivala „Kaktus“, što nam daje priliku da kroz radove upoznamo tu različitost u kreativnosti timova koji stoje iza njih, kao i posebnost svakog pojedinca koji je ostavio svoj trag u procesu stvaranja jedne kampanje.
Ako je vaš tim tako poseban, a drugačiji imate priliku da prijavite svoj rad putem sajta Kaktus-a na kom možete naći više informacija o samoj nagradi, uslovima i rokovima za prijavu, kao i stručnom žiriju i blogerima koji će ispratiti ovogodišnji #kaktus2020 .

The post Ko su ljudi u marketingu i PR-u u Srbiji? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Stižu monetizacija IGTV-a i LIVE bedževi https://www.digitalnakrofna.com/blog/stizu-monetizacija-igtv-a-i-live-bedzevi/ Fri, 29 May 2020 17:58:56 +0000 https://www.digitalnakrofna.com/?p=633 Monetizacija IGTV-a Bliži se dugo očekivana i najavljena monetizacija IGTV-a. Kako je Instagram zvanično saopštio 27. maja, početkom juna se očekuje početak testiranja ove mogućnosti kod jednog broja kreatora na teritoriji Amerike. Ali prije nego što nastavim sa pričom želim da vam objasnim šta uopšte znači izraz „monetizacija IGTV-a “ i koja je njena uloga. […]

The post Stižu monetizacija IGTV-a i LIVE bedževi appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Monetizacija IGTV-a

Bliži se dugo očekivana i najavljena monetizacija IGTV-a. Kako je Instagram zvanično saopštio 27. maja, početkom juna se očekuje početak testiranja ove mogućnosti kod jednog broja kreatora na teritoriji Amerike.

Ali prije nego što nastavim sa pričom želim da vam objasnim šta uopšte znači izraz „monetizacija IGTV-a “ i koja je njena uloga. Monetizacija IGTV-a se ogleda u tome da će od sada kreatori koji kreiraju video sadržaj za IGTV moći da ga monetizuju, odnosno naplate. Kao i na YouTube- u, koji ovu opciju ima već dugo i omogućava vlasnicima kanala da u svoje videe ubace reklame od kojih zarađuju (imate više o tome u ovom postu) , sada će ova mogućnost biti dostupna i kreatorima video sadržaja na Instagramovoj video platformi IGTV.

Ovaj potez smo donekle mogli predvidjeti jer je IGTV-ev glavni konkurent YouTube, i od kako postoji, Instagram se maksimalno trudi da influensere i kreatore video sadržaja prebaci kod sebe, ali mu to baš i nije pošlo za rukom. Međutim, para vrti tamo gdje burgija neće, tako da vjerujem da će ovaj Instagramom potez značajno doprineti povećanju popularnosti IGTV-a kod samih kreatora, ali i kod korisnika mreže koji će konzumirati ovaj sadržaj.

Kako će to izgledati? Na osnovu zvaničnih informacija koje su trenutno dostupne, svoj video sadržaj moći će da monetizuju biznis i kreator profili koji kreiraju autentičan sadžaj koji su sami kreirali ili imaju prava da koriste. Za početak će to biti 200 kreator profila na teritoriji Amerike koji će testirati efikasnost sadržaja kako bi Instagram mogao da procjeni eventualne izmjene i duopune u vidu opcije „preskoči olgas- skip ad“ i dr.

Izvor: Instagram.com

Kada korisnik klikne na IGTV prikaz na feed-u kako bi otvorio video, pojaviće se reklama koja je optimizovana za mobilne uređaje i može da traje do 15 sekundi.

Da bi mogao da koristi monetizaciju i pristupi alatu, kreator sadržaja mora da se pridržava Instagram pravila (Instagram Partner Monetization Policies i Instagram Content Monetization Policies).

Ono što sve kreatore sadržaja zanima jeste zarada, odnosno kolika će biti. Zvaničnog odgovora nema ali na osnovu informacija koje su izbile u javnost procjenjuje se da će udio vlasnika videa u zaradi biti 55%, što je isto kao i na YouTube-u. Isplate će bit jednom mjesečno počev od mjeseca jula. Biće omogućena dodatna analitika koja će jasno pokazivati iznose koje video zarađuje.

Za razliku od IGTV videa koji treba da bude duži od 1 minuta, za monetizaciju je uslov da video ne bude kraći od 2 minuta. Takođe, mora biti postavljen preview na feed-u.

Međutim, dolazimo do, za nas, velikog problema. A on se nalazi u uslovima koje video mora da ispuni da bi ušao u monetizaciju. Video mora biti na engleskom. Da, dobro ste pročitali, na engleskom. Nekima koji svojim profilima gađaju globalnu publiku i već objavljuju sadržaj na engleskom, to neće predstavljati problem. Ali za one koji isključivo targetiraju publiku na lokalnom jeziku, ovo praktično znači nemogućnost monetizacije. Iskreno, mislim da ovo neće ostati ovako, jednostavno nije realno. Ali je trenutno jedino zvanično potvrđeno. Nadam se, a vjerujem i svi vi, da će se ovo brzo promijeniti. Ostaje nam da čekamo i vidimo šta će biti, a prije svega kada će stići kod nas. Pratite Digitalnu krofnu kako biste bili u toku.

LIVE bedževi

S obzirom na to da je tokom COVID-19 situacije u februaru i martu znatno dominirao LIVE kao forma komunikacije i kreiranja zabave za sve u karantinu, povećavši broj gledanja LIVE-ova za čak 70%, Instagram je odlučio da omogući finansijsku podršku i onima koji preferiraju ovaj format.

Izvor: Instagram.com

Kako je veliki broj korisnika komentarima i srcima pružao podršku svojim omiljenim kreatorima, Instagram je odlučio da uvede LIVE bedževe koji će omogućiti gledaocima da tokom LIVE-a njihovom kupovinom doniraju novac kreatoru. Zapravo, svi oni koji kupe bedž svojom donacijom, imaće svoj komentar ili pitanje istaknuto tokom LIVE-a pa će kreator u znak zahvalnosti da pomene profil i odgovori na pitanje koje je dobio od njega. Ali ono što je najbitnije za vlasnika bedža jeste to da će njegovom kupovinom i isticanjem njegovog komentara dobiti na vidljivosti kod svih gledalaca tog LIVE-a što može rezultirati u povećanju reach-a pa i broja pratilaca. Takođe biće dostupne i još neke opcije kroz bedž ali o tome ćemo moći više a pričamo kada opcija bude dostupna i možemo da vidimo kako će sve to izgledati.

Kao i sve, ova opcija će prvo biti dostupna u Americi, Brazilu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Španiji i Meksiku. Međutim, postoji mogućnost ranijeg uvođenja i za neke veće profile iz ostalih država ukoliko pošalju Instagramu zahtjev za odobrenje LIVE bedža putem ove forme.

The post Stižu monetizacija IGTV-a i LIVE bedževi appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Nagrada koja je podstakla „razotrkivanje“- PC Press “50 Najboljih online stvari” https://www.digitalnakrofna.com/blog/nagrada-koja-je-podstakla-razotrkivanje-pc-press-50-najboljih-online-stvari/ Tue, 14 Apr 2020 11:58:19 +0000 https://www.digitalnakrofna.com/?p=426 Nagrada koja je podstakla „razotrkivanje“- PC Press “50 Najboljih online stvari” Nešto što je počelo kao mali projekat na porodiljskom odsustvu, za nepuna četiri mjeseca prešlo je 7.500 pratilaca koji su tu jer žele da uče o digitalnom marketingu. Za to vrijeme niko nije znao ko stoji iza profila @digitalna_krofna sem par meni bliskih ljudi. […]

The post Nagrada koja je podstakla „razotrkivanje“- PC Press “50 Najboljih online stvari” appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Nagrada koja je podstakla „razotrkivanje“- PC Press “50 Najboljih online stvari”

Nešto što je počelo kao mali projekat na porodiljskom odsustvu, za nepuna četiri mjeseca prešlo je 7.500 pratilaca koji su tu jer žele da uče o digitalnom marketingu. Za to vrijeme niko nije znao ko stoji iza profila @digitalna_krofna sem par meni bliskih ljudi. Razlog tome je moja želja da Digitalna krofna bude eksperiment koji će mi pokazati da li znanje koje imam zaista „radi posao“, i da li će profil imati uspjeha ako se ne zna ko zaista stoji iza njega.

Plan je bio da „izadjem iz plakara“ u nekom trenutku, samo nisam znala tačno kada. Onda je stigao taj mail, mail za koji sam mislila da je neka fora. Provjerila sam kontakt i shvatila da se zaista radi o osobi iz PC Press-a koja pokušava da mi saopšti da sam dobila nagradu, a ja sam i dalje u nevjerici. Onda je usledilo pitanje „Da li želite da ostanete anonimni ili ćete nagradu lično da primite?“. Sad je već sve bilo jasno, ovo je trenutak. Ne može biti bolje, ni svečanije

I eto me u Skupštini grada Beograda, na dodjeli priznanja “50 Najboljih online stvari” u 2019.godini u Srbiji, u kategoriji Instagram profil, među najboljima u Srbiji. Osjećaj fenomenalan!

Nagrade je birao žiri sastavljen od kolegijuma redakcije PC Press, i stručnog žirija kog su ove godine činili Anđelka Ducić, Digital Marketing Consultant i CEO Symbiotica d.o.o., Borislav Miljanović, CEO Represent System-a, Mićko Ljubičić, glumac i direktor marketinške agencije Tim talenata, kao i Uroš Bogdanović, radijski konsultant i voditelj, a tu je i jedna nagrada publike, koju je ona direktno birala.

Cijeli tekst o nagradi i ostalim dobitnicima “50 Najboljih online stvari” možete naći na linku.

Reakcije su bile predivne! Svi su me zvali da čestitaju uz pitanje „Kako si ovo sakrila od mene?“  Bilo je par situacija u kojima je malo trebalo da progovorim, pogotovo kada je priručnik izašao a njegova prodaja prevazišla sva moja očekivanja. Ali ćutala sam i pustila da se krčka dok nije prokuvalo 🙂 I drago mi je zbog toga! 

The post Nagrada koja je podstakla „razotrkivanje“- PC Press “50 Najboljih online stvari” appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Google ili „Veliki brat“? https://www.digitalnakrofna.com/blog/google-ili-veliki-brat/ Sat, 04 Apr 2020 16:34:24 +0000 http://drex.webredox.net/demo1/index.php/2019/07/04/design-is-a-process-copy/ Da li uopšte da vas pitam koliko vremena u toku svog dana provedete na Internetu, ili prosto odmah da zaključim da danas svi „živimo online“? Počev od nekih jutarnjih rutina uz kafu- provjera mail-a, čitanje aktuelnih vijesti, puštanje omiljene YouTube plejliste i praćenje trendova u digitalnom svijetu, pa do raznih ličnih i poslovnih pretraga, stupili […]

The post Google ili „Veliki brat“? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Da li uopšte da vas pitam koliko vremena u toku svog dana provedete na Internetu, ili prosto odmah da zaključim da danas svi „živimo online“? Počev od nekih jutarnjih rutina uz kafu- provjera mail-a, čitanje aktuelnih vijesti, puštanje omiljene YouTube plejliste i praćenje trendova u digitalnom svijetu, pa do raznih ličnih i poslovnih pretraga, stupili smo u direktan kontakt sa našim online „Velikim bratom“- Google-om.

Svjesni smo toga da se danas velika pažnja poklanja temi zaštite privatnosti i podataka internet korisnika. Sve veći broj različitih društvenih platformi omogućio nam je da smo non-stop online, u kontaktu sa dragim osobama, dijelim fotografije, video sadržaje, iskazujemo stav na razne teme, odnosno ostavljamo podatke.  Pretražujemo destinacije za odmor, kupujemo odjeću, ili čitamo tematske tekstove, sve to ostaje zabilježeno preko čuvanih cookies.

Google, kao danas najdominantniji pretraživač, pažljivo prati sve naše online aktivnosti, skuplja podatke i preko svojih partnerskih sajtova šalje martketinške poruke putem banera. Poznato kao Google Display Network (GDN), ovaj vid oglašavanja je danas sastavni dio svake kampanje poznatih svjetskih brendova, ali moram priznati i većine naših klijenata. Zašto? Zato što nam omogućava da korišćenjem prikupljenih podataka o online korisnicima, naš sadržaj (content) vide upravo oni kojima je on relevantan u trenutku kada im stvarno treba. Mi takvim oglasima direktno odgovaramo na nečiju potrebu. Moćno, zar ne?

Vjerovatno se pitate kako te podatke koristimo? Ne plašite se, niko nije vidjeo vaše neobjavljene slike sa ljetovanja ili sa momačke večeri vašeg druga. Targetiranje putem Google Ads-a je malo drugačije od onoga što zamišljate i moguće je raditi ga na više načina:

  1. Vebsajtovi- sve veći broj partnerskih sajtova koji prikazuju Google banere nam omogućava da preko njih dođemo do ciljne grupe, odnosno potrošača. Odabirom relevantnih sajtova na kojima će se prikazivati baneri povećavamo vjerovatnoću da ćemo dobiti klik.
  2. Sadržaj- svi sajtovi se mogu kategorizovati na osnovu sadržaja i tema koje obrađuju, samim tim targetiranjem na osnovu sadržaja Google nam omogućava da dođemo do ciljne grupe za koju je bitno da vidi naš baner. Prethodna analiza ključnih riječi omogućiće nam da na najbolji način postavimo kampanju i dobijemo bolje rezultate.
  3. Ljudi (ciljna grupa)- zbog njih smo tu, da dođemo do njih u trenutku kada su na internetu (a već smo zaključili da tamo žive). Za razliku od targetiranja preko ključnih riječi i tema, ovdje to radimo na osnovu interesovanja naše ciljne grupe. Svaki put kada odemo na neki sjat sa kojim je Google partner, preko čuvenih cookies dajemo podatke o sebi. Google ne ulazi toliko duboko u našu privatnost ali na osnovu naših čestih posjeta nekom sajtu bilježi da gajimo neka interesovanja za tu temu. Upravo taj podatak biće iskorišćen kada targetiramo na ovaj način. Zanimljivo, zar ne?

Google Display Advertising je tema na koju može toliko toga da se kaže  tako da ću ovu priliku iskoristiti samo da ukažem na koristi ovog vida oglašavanja koje ima za biznise ili pojedince koji imaju online

prodaju. Podatak na koji često naletim čitajući razne stručne tekstove kaže da prosječni kupac do šest puta posjeti sajt prije nego što realizuje kupovinu. Jedan njegov dolazak nam je dovoljan da dobijemo njegove podatke ukoliko smo prethodno na sajt postavili tag (piksel). Na taj način dalje možemo da ga „uhodimo“. Da, volim da koristim baš taj izraz jer upravo to Google meni radi svaki dan kada odem na YouTube ili bilo koji Google partnerski sajt. Baneri koji su namjenjeni upravo meni tu su da me podsjete na to da ne treba da propustim super ponudu, ili da akcija traje još samo 3 dana, ili da taj brend ima specijalnu ponudu za online kupovinu. Njihova svrha je upravo to, da budu malo dosadni ali da kupovina bude završena. Neću vam reći koliko sa takvih kupovina obavila. Ne znam da li da pripišem tome što sam žensko ili jednostavno tome da je kampanja bila uspješna. U svakom slučaju konverzija je realizovana, kompanija zadovoljna, kupac zadovoljan a mi marketari ponosni na još jednu uspješnu GDN kampanju.

Sledeći put razmislite zašto se baš vama prikazuje baner sa specijalnom ponudom za uklanjanje celulita ili sprečavanje opadanja kose. A možda je samo urađen loš targeting. Vi znate! 🙂

The post Google ili „Veliki brat“? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci? https://www.digitalnakrofna.com/blog/kako-sam-dosla-do-10000-pratilaca/ Wed, 04 Mar 2020 15:06:00 +0000 http://drex.webredox.net/demo1/?p=60 Kako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci? Budi žena, kažu. Radi, ne ambiciozno. Planiraj porodicu, ali ne sada. Rađaj, ali radi do porođaja. Odmaraj od posla tokom porodiljskoj, ali izdrži neprespavane noći. Posveti se djetetu, nemoj da radiš… Porodiljsko, period posvećen malom stvorenju koje je tek ugledalo svijet. Period kada […]

The post Kako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci?

Budi žena, kažu. Radi, ne ambiciozno. Planiraj porodicu, ali ne sada. Rađaj, ali radi do porođaja. Odmaraj od posla tokom porodiljskoj, ali izdrži neprespavane noći. Posveti se djetetu, nemoj da radiš…

Porodiljsko, period posvećen malom stvorenju koje je tek ugledalo svijet. Period kada se najmanje spava a lični kapaciteti prevazilaze. I zaista, nisam bila svjesna svojih mogućnosti i proširenih kapaciteta dok nisam postala majka. Period kada se sve mijenja, pa i način razmišljana o svim ključnim sferama života. To malo biće kao da probudi neku novu ličnost u tebi i da ti snagu ogromnih razmjera.

Upravo to se desilo meni. Odjednom sam shvatila da imam snage za sve, pa i da pored male bebe i posla koji me čeka, ostvarim svoju ličnu ambiciju koju sam godinama pothranjivala po malo i držala tu sa strane. Želju da svoju ljubav prema poslu i edukaciji pretočim u neku digitalnu formu koja bi mogla da pomogne mnogima koji se bore za svoje mjesto na Internetu. Umijesila sam krofnu. Kakvu? Digitalnu!

Digitalna krofna je mikroblog na Instagramu namjenjen svima koji žele da nauče svašta nešto o digitialnom marketingu kako bi unapredili svoj posao, usluge koje pružaju ili pak odlučili se da se time bave.

Zašto blog na Instagramu? Zašto ne veb sajt? Odgovor je sasvim logičan kada pogledate kako danas Internet zaista funkcioniše. Sve ide preko društvenih mreža! Ali sve! Distribucija informacija, vijesti, trendova, proizvoda, usluga… Sve se plasira na društvene mreže i dalje širi među korisnicima koji vrše selekciju i biraju trending teme. Zašto bih onda kreirala sadržaj za sajt, pa ga dalje dijelila na društvene mreže kada se je zapravo cjelokupna pažnja uprvo na njima. Moja željena publika je tu, na Instagramu, platformi koja mi omogućava da se izrazim kroz tekst, sliku i video, i dođem do onih kojima je sve to namjenjeno. Kada je zajednica postala dovoljno velika onda je uslijedio sajt kao sledeći korak.

Međutim, kako napraviti zajednicu realnih pratilaca koji su zaista tu zbog sadržaja a ne kao zalutali prolaznici? Nije lako, ali nije i nemoguće, samo zahtjeva jasno postavljene ciljeve, plan, strpljenje i upornost.

Prije svega bitan je sadržaj- sadržaj koji daje vrijednost! U ovom slučaju to su konkretni savjeti iz oblasti digitalnog marketinga, posebno Instagram savjeti, jer to je ono što korisnicima treba- da im neko pomogne i najprostijim jezikom objasni kako stavri funkcionišu. Mislim da je to najveći benefit „krofne“.

Ali da bi taj sadržaj bio vidljiv i obezbijedio dobar organski rast neophodno je da, pored kvaliteta, ispoštuje neka „instagram pravila“. Naime, Instagram je platforma koja ima mnogo više sadržaja nego korisnika, samim tim da bi ono što vi objavite bilo vidljivo mora biti u skladu sa Instagram algoritmom kako bi ga on dalje „pogurao“. Šta to znači? Onog dana kada je ukinut hronološki feed, Instagram je stvorio algoritam koji će preuzeti ulogu „prijatelja“ koji će vam preporučiti sadržaj odnosno, odlučivati šta će biti vidljivo na vašem Home feed-u. Kada obajvite nešto Instagram vas pusti da vidi kako će vaši pratioci reagovati pa u zavisnosti od toga odlučiće da li da ga prikaže većem broju korisnika ili da ostane na tome. A pratioci koji će ga vidjeti su oni sa kojima imate najviše interakcija. I tu dolazimo do najvećeg izazova sa kojim se suočavaju svi na Instagramu- kako povećati interakaciju (engagement) sa pratiocima kako bi što više njih imalo priliku da vidi vaše objave na Home feed-u. I ne samo objave, već i story kako bi se baš vaš kružić našao na početku liste kada neko otvori aplikaciju.

Kvalitetan sadržaj, jasan plan, svakodnevna aktivnost i strpljenje, su zapravo nabitniji za ostvarenje rezultata! Instagram želi da budete aktivni ali i da vaš sadržaj zadržava korisnike što duže na mreži. To ćete uspjeti ako su vaše objave vrijedne čitanja, ako podstiču čuvanje i dijeljenje, ako daju vrijednost.

Takođe, redovna komunikacija sa pratiocima kroz story korišćenjem stikera u vidu anketa i kvizova pojačava engagement i ojačava vaš odnos sa pratiocima. Bitno je da ih uključite u diskusiju kroz boks sa pitanjima i saslušate ih jer su upravo oni glavni izvor inspiracije za vaš budući sadržaj. Gradite zajednicu ali ne sa ciljem da jurite broj pratilaca, već da izgradite odnos sa onima koji vas već prate. Upravo tako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci.

U ovom blogu ću pisati o svojim iskustvim sa krofnom, za koja se nadam, da će vam mnogo koristiti. #statuned

The post Kako sam došla do 10.000 pratilaca na Instagramu za samo 5 mjeseci? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako da se nađete na prvoj strani Google-a? https://www.digitalnakrofna.com/blog/kako-da-se-nadjete-na-prvoj-strani-googl-a/ Thu, 04 Jul 2019 16:33:10 +0000 http://drex.webredox.net/demo1/index.php/2019/07/04/style-is-everything-copy-copy/ Kako da se nađete na prvoj strani Google-a? Da sam dobila 1€ svaki puta kada me neko pitao Kako da se nađete na prvoj strani Google-a…? 🙂 Da krenemo od početka. Prije svega, bitan je vaš veb sajt. Ukoliko nemate dobar sajt nema potrebe dalje da čitate ovaj tekst. Zašto to kažem? Zato što rasipamo […]

The post Kako da se nađete na prvoj strani Google-a? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako da se nađete na prvoj strani Google-a?

Da sam dobila 1€ svaki puta kada me neko pitao Kako da se nađete na prvoj strani Google-a…? 🙂

Da krenemo od početka. Prije svega, bitan je vaš veb sajt. Ukoliko nemate dobar sajt nema potrebe dalje da čitate ovaj tekst. Zašto to kažem? Zato što rasipamo novac bespotrebno jer vas Google neće voljeti. Kao prvo, sajt mora biti optimizovan za mobilne uređaje da bi vas Google uopšte uzeo u razmatranje. Sve veći broj pretraga na mobilnim uređajima doveo je do ubacivanja i ove stavke u algoritam koji je zadužen za pozicioniranje sajtova na prvoj strani rezultata pretrage.

O brzini da i ne govorim. Vrijeme koje je potrebno da se sajt u potpunosti učita, jedan je od najbitnijih faktora za rangiranje kod Google. Ono je bitno za autoritet i poziciju sajta kod pretraživača. Istraživanja pkazuju da sajtovi kojima je potrebno više od 2.5 sekunde da se prikažu gube skoro 50% posjeta.

Da bi korisnici došli na vaš sajt on mora biti i lak za korišćenje, i relevantan za ključne riječi koje se pretražuju, redovno ažuriran i tehnički dobro postavljan kako bi se brzo prikazivao.

Ukoliko imamo osnovne uslove za rad onda dolazimo do dileme- da li raditi PPC ili SEO? Ovo se najčešće postavlja kao pitanje a odgovor je- i jedno i drugo.

Za početak da pojasnim razliku između PPC i SEO. PPC je skraćenica od Pay Per Click i definiše se kao oglašavanje na pretraživačima kako biste bili pozicionirani na prvoj strani Google-a kao oglas. U ovom slučaju oglašivač plaća kada korisnik klikne na oglas. SEO je druga priča i podrazumijeva proces optimizacije veb sajta tako da se organski nađe na prvoj strani pretrage. On zahtjeva vrijeme, ozbiljan rad i resurse da bi rezultati bili vidljivi. Problem na našem tržištu, između ostalog, jeste i to nestrpljenje da se do rezultata dođe što prije. Ali to nije moguće. Na SEO-u treba raditi strateški i kontinuirano. Rad na optimizaciji sajta je obavezan, pogotovo ako je vaš sajt prodajno orijentisan i omogućava korisniku da izvrši neku akciju- kupi, rezerviše, klikne, nazove itd. Krajnji cilj jeste opstanak na prvoj strani i borba za poziciju sa konkurentima, konstantno.

Kako klijenti često nisu spremni odmah da ulože u SEO jer nemaju vremena ili jednostavno ne razumiju njegov značaj, druga alternativa je svakako PPC koji rezultate daje odmah. Pored toga, PPC je dobar i kada ste novi na tržištu, niste još izgradili brend i borite se za svoje mjesto pod suncem. Takođe, kada vam je u toku kampanja, da li praćena drugim marketing aktivnostima ili samo digitialom, PPC vam omogućava da postignete vidljivost na prvoj strani pretrage tokom trajanja kampanje, što najčešće naši klijenti sa ovih prostora i rade. Pored pozicioniranja na prvoj strani Google-a, ovakve kampanje su često praćene i GDN-om.

Zato, sredite sajt, napravite plan i proračun i jurite tu prvu stranu. Nemojte da dozvolite da vam konkurenti odvedu kupce koji sa namjerom dolaze na Google i traže rješenje za svoje probleme.

The post Kako da se nađete na prvoj strani Google-a? appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako Google prodaje?- Mikromomenti. https://www.digitalnakrofna.com/blog/kako-google-prodaje/ Thu, 04 Jul 2019 16:32:03 +0000 http://drex.webredox.net/demo1/index.php/2019/07/04/style-is-everything-copy/ Kako sam okružena marketarima često izgubim osjećaj o tome koliko su ljudi upoznati sa digital marketingom i šta im sve omogućavaju alati koji su uglavnom potpuno besplatni. I tako se svako malo iznenadim i suočim sa surovom realnošću. Ovdje ne govorim o velikm regionalnim i multinacionalnim kompanijama. One su, prateći svjetske trendove u marketingu, svoje […]

The post Kako Google prodaje?- Mikromomenti. appeared first on Digitalna krofna.

]]>
Kako sam okružena marketarima često izgubim osjećaj o tome koliko su ljudi upoznati sa digital marketingom i šta im sve omogućavaju alati koji su uglavnom potpuno besplatni. I tako se svako malo iznenadim i suočim sa surovom realnošću. Ovdje ne govorim o velikm regionalnim i multinacionalnim kompanijama. One su, prateći svjetske trendove u marketingu, svoje ljude već edukovale. Ako nisu, vjerujem da će vrlo brzo jer nas je sve uhvatila digital groznica. Ova priča se više odnosi na mala i srednja preduzeća koja čine dobar dio privrede država u našem regionu. To su uglavnom privatnici koji su razvili porodični biznis ili sproveli svoju ideju kroz ortakluk u djelo. Oni prate sve interne procese i maksimalno su skoncentrisani na prihod i zaradu. Ali od tolikog obima posla, marketing najčešće strada, tj. biva prepušten nekome da se bavi oglašavanjem na bazičnom nivou. I tu najčešće dominiraju tradiocionalni marketing kanali. A upravo takve firme, koje se uglavnom bave proizvodnjom ili pružanjem neke usluge, svoje potrošače najlakše mogu naći tamo gdje i oni provode najviše vremena, na Internetu.

Danas imamo toliko besplatnih alata koji nam omogućavaju da dođemo do potrošača u trenutku kada mu trebamo, kada pretražuje proizvod ili uslugu u želji da zadovolji neku svoju potrebu. I tu Google dominira kako prodaje. Zamislite da imate turističku agenciju u centru grada, atraktivno ste sredili prostor i čekate da se ljudi upute do vas. Teško da će neko u prolazu da pomisli ”Ide mi se u New York”. Možda da probate da angažujete promoterku koja će zaustavljati ljude i dijeliti im flajere o vašoj super ponudi za New York. Hmm… Ni to tako ne ide. Zašto? Zato što ljudi danas kada imaju potrebu za nečim uzimaju telefon ili računar i otvaraju Google. Tamo traže rješenje za svoje probleme, istražuju neki prozivod, lokaciju, uslugu… sve. I upravo je to trenutak kada vi treba da budete tu i istaknete svoje glavne adute- kvalitet, cijenu, brzinu… sve ono što bi bilo presudno da se odluče za vas. U moru turističkih agencija on treba tokom svoje internet pretrage prvo da dođe do vas i vašeg sajta, pa ukoliko bude potrebe i da prošeta do vaše super agencije u centru grada. Ali prvo će da vas traži na Google-u. To je jedan dio odgovora na pitanje “kako Google prodaje”.

Poslednjih par godina primijećen je sve veći uticaj tzv. mikromomenata na odluke koje korisnici donose o kupovini. Oni žele momentalne odgovore na pitanja- šta je, kako da, gdje, itd. Uzimaju zdravo za gotovo činjenicu da su sve te informacije koje se pojavljuju na prvoj strani Google-a nakon pretrage, upravo tu postavljene zbog njih. Ljudima je potrebno ohrabrenje da bi se odlučili za nešto ili izvršili kupovinu, a glavni savjetnik je upravo njihov telefon, odnosno Google. U prilog ide i podatak da je prethodnih godina za 80% porastao broj pretraga koje počinju sa „najbolji“. [1]

Oni očekuju da im Google završava rečenice, ali i da dobiju relevantne informacije u skladu sa lokacijom na kojoj se nalaze. Kada im odgovor treba odmah, prije će ga potražiti u Google-u nego nazvati prijatelja. To nam dovoljno govori o njegovoj dominantnoj ulozi u odlučivanju.

Zato svi žele da se nađu na prvoj strani Google-a. SEO to radi odlično ali zahtijeva konstantan rad i strpljenje, i trebalo bi raditi na tome tokom cijele  godine. Ali neke stvari traže brze rezultate. Znajući to Google je kreirao platformu preko koje putem licitacije možete da se takmičite za pažnju vašeg kupca  i uhvatite ga u trenutku kada mu trebate, kada je najveća vjerovatnoća da će izvršiti kupovinu, pozvati vas, zakazati sastanak, uraditi sve što treba da zadovolji sovju potrebu. Uz dobro postavljenu kampanju na Google Ads-u, dobru landing stranicu koja je jednostavna i brzo navodi na akciju, vi ste pobjednik u trci za kupcem. Ako na to dodamo i remarketing kampanju banerima, kupac je vaš! Prethodnom analizom ključnih riječi koje se najčešće pretražuju kada je u pitanju  vaš proizvod ili usluga i preciznim targetiranjem putem lokacije, racionalno trošite novac na one koji će vrlo vjerovatno kupiti to što prodajete. I nema rasipanja i velikih bužeta koji ne donose konverziju. Novac se troši umjereno i dovodi vas pravo do kupca.

Očekivanja korisnika rastu i sve više su informisani, imaju više iskustva što stvara dodatni pritisak na marketare. Zato treba pratiti trendove u digital marketingu i reagovati na vrijeme kako biste uhvatili svog potencijalnog potrošača u trenutku kada mu najviše trebate. Nadam se da razumjeli bitnost optimizacije i dobili odgovor na temu “kako Google prodaje”.

Ako vam se svidjela ova tema, možda vam bude interesantan i tekst Kako da se nađete na prvoj strani Google-a?

[1] Google Data, U.S. June 2015-June 2017. Top 500 „best“ search terms

The post Kako Google prodaje?- Mikromomenti. appeared first on Digitalna krofna.

]]>